Dobrobit zaposlenih roditelja djece s teškoćama u razvoju (DZRDTR)
Teškoće u razvoju djeteta obuhvaćaju tjelesne, senzorne, komunikacijske, govorno-jezične i/ili intelektualne teškoće koje zahtijevaju dodatnu podršku za učenje i razvoj kako bi se ostvarili najbolji mogući razvojni ishod i socijalna uključenost. Visoki zahtjevi roditeljstva djece s teškoćama u razvoju čine ovu skupinu roditelja, prema rezultatima brojnih istraživanja, ranjivijima i podložnijima negativnim ishodima po subjektivnu dobrobit, mentalno i tjelesno zdravlje. Dosadašnja istraživanja u ovom području ukazala su na niz individualnih, obiteljskih i društvenih čimbenika koji imaju važnu ulogu u objašnjenju dobrobiti roditelja djece s teškoćama u razvoju. Međutim, pregled aktualnih modela stresa i dobrobiti roditelja djece s teškoćama u razvoju ukazuje da su čimbenici iz radne domene nedovoljno zastupljeni u dosadašnjim pokušajima objašnjenja dobrobiti ove specifične populacije te da dosadašnja istraživanja koja su uključila čimbenike iz radne domene ukazuju na nekonzistentnosti te otvaraju dodatna istraživačka pitanja. Osnovni cilj ovog projektnog prijedloga stoga je usmjeren na pokušaj objašnjenja dobrobiti zaposlenih roditelja djece s teškoćama u razvoju uključivanjem relevantnih individualnih, obiteljskih, radnih i društvenih čimbenika, uzimajući u obzir metodologijska ograničenja prethodnih istraživanja i specifičnosti nacionalnog konteksta. Temeljem pregleda dosadašnjih spoznaja u području evidentno je da pitanje odrednica dobrobiti zaposlenih roditelja djece s teškoćama u razvoju predstavlja izvorno istraživačko pitanja čiji odgovori imaju potencijal značajnog teorijskog doprinosa u području. S obzirom da dobrobit zaposlenih roditelja djece s teškoćama predstavlja novo istraživačko područje, osobito u nacionalnom kontekstu, projektnim prijedlogom je predviđen mješoviti istraživački nacrt. U prvoj istraživačkoj fazi će se, primjenom kvalitativnog pristupa, identificirati čimbenici koji promoviraju i/ili ometaju integraciju radnog i obiteljskog te privatnog života, odnosno imaju potencijalno važnu ulogu u objašnjenju dobrobiti ove skupine. Temeljem dobivenih rezultata kvalitativnog istraživanja i empirijskih spoznaja iz prethodnih, većinom stranih, istraživanja, pristupit će se kros-sekcijskom istraživanju kojim se planira dobiti odgovore na dva istraživačka problema; a) ispitati doprinose čimbenika iz različitih domena u objašnjenju dobrobiti zaposlenih roditelja djece s teškoćama te b) ispitati medijacijsku ulogu ravnoteže radnog i privatnog života u odnosu između ispitivanih čimbenika i dobrobiti. Dobiveni rezultati će imati važne praktične implikacije, osobito na nacionalnoj razini te su projektnim prijedlogom predviđene aktivnosti usmjerene k podizanju društvene svijesti o projektnoj problematici. Istraživačka skupina se, uz predlagateljicu projektnog prijedloga (Ana Slišković), sastoji od četiri suradnice s institucije (Matilda Nikolić Ivanišević, Jelena Ombla, Ana Šimunić i Andrea Tokić) te tri suradnice s drugih institucija (Marija Ljubičić, Theresa Brown i Lisa Stewart).