Elektronički mediji, Internet i mobiteli postali su učestalo korištena sredstva među mladima. U vremenu brzog razvoja tehnologije javljaju se relativno novi oblici ponašanja mladih. Jedan od novih obrazaca ponašanja koji zahtjeva dublje razumijevanje jest seksting. Seksting je fenomen koji posljednjih godina zaokuplja sve veću pozornost znanstvenika. Radi se o propulzivnom istraživačkom području, čime svjedoči i podatak da je 2009. objavljeno 11 znanstvenih studija o sekstingu, a do 2013. ukupan broj znanstvenih studija objavljenih u ovom području porastao je na 1750. Usprkos tome što raste broj istraživanja u ovom području u svijetu te nešto slabije kod nas, ova tema je tek u začecima sustavnog istraživanja i potrebno joj je pristupiti multidimenzionalnom operacionalizacijom sekstinga, testiranjem teorijskih koncepata i provođenjem jasnijih i kvalitetnijih metodoloških postupaka usklađenih s istraživačkim problemima. Ovim projektom planira se pristupiti istraživanju sekstinga oslanjajući se na postojeće teorijske paradigme i složenije metodološke pristupe istražujući prirodu i psiho(bio)loške odrednice sekstinga u periodu od rane adolescencije do rane odrasle dobi u dvije zemlje, BiH i RH. Riječ je o međukulturalnom istraživanju koje će sveobuhvatno ispitati potencijalne motivacijske odrednice sekstinga tijekom perioda rane adolescencije i rane odrasle dobi koristeći složeni teorijski okvir i mješovitu metodologiju. Kombinirajući kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju, uz longitudinalno praćenje dvaju nezavisnih uzoraka, adolescenta srednjoškolaca i studenata iz BiH i RH omogućit će se temeljitiji uvid u prirodu i odrednice sekstinga u dvije različite kulture, kao i zahvatiti dinamika sekstinga što će omogućiti i analize korelata inter-individualnih i intra-individualnih njegovih odrednica. Za razliku od dosadašnjih istraživanja, predloženo istraživanje će uključiti različite mjere sekstinga i ispitivanje uloge individualnih faktora koje se temelje na biološkom pristupu. Također, ovakvim analizama utemeljenim na biološkom pristupu bit će moguće provjeriti koliko je zajednički utjecaj tehnologije, maturacije i drugih faktora na neurobiološke promjene. Takvih nalaza prema našima saznanjima u području sekstinga nema.
Ova studija inovativna je u četiri aspekta. Prvo, fokus istraživanja jest na istraživanju fenomena koji proizlazi iz suvremenih trendova vezanih uz razvoj tehnologije i utjecaja njenog razvoja na ponašanje mladih. Predloženo istraživanje koje uključuje dvije različite dobne skupine iz različitih kultura s naglaskom na njihovo longitudinalno praćenje zasigurno će obogatiti dosadašnje spoznaje o iskustvu sudjelovanja mladih u sekstingu i mehanizmima koji su u podlozi takvog ponašanja. Do sada postoji relativno malo kroskulturalnih istraživanja sekstinga i istraživanja sekstinga koji pokrivaju oba razvojna razdoblja, tj. period adolescencije i rane odraslosti. Očekujemo da ćemo ovim istraživanjem bolje razumjeti čimbenike koji određuju ponašanje adolescenata i mladih, iz dviju različitih kulturalnih sredina, za sudjelovanjem u sekstingu i time unaprijediti postojeće teorijske modele. Drugo,važnost predloženog istraživanja očituje se i u korištenju eksplorativnog sekvencijalnog nacrta i inovativnih istraživačkih pristupa za procjenu sekstinga i njenih odrednica (npr. online fokus grupe, metode trenutne procjene, neuropsihologijskih mjera i fiziološke mjere) što pridonosi jasnijem i sveobuhvatnijem razumijevanju sekstinga, odnosno poboljšanoj njegovoj operacionalizaciji, razvijanju i testiranju novih mjernih instrumenata, provjeri dobivenih nalaza, te kvantificiranju interakcijskih efekata različitih odrednica sekstinga. Treće, uz spoznajno-teorijske, predložena istraživanja imaju i značajne praktične implikacije. Očekujemo da će dobiveni nalazi pružiti korisne informacije za provođenje obrazovne i zdravstvene politike u kreiranju djelotvornih intervencija i prevencija u području seksualnog ponašanja mladih. Četvrto, realizacija istraživanja doprinijet će stvaranju poticajne sredine koja će omogućiti znanstvenicima da unaprijede kvalitetu provedenih istraživanja, povećaju broj objavljenih publikacija te uključe u buduće zajedničke istraživačke projekte.